OSIJEK - Ovogodišnja, nikad mršavija, jesenska sjetva slabija je i od onih u najtežim ratnim godinama. Čak 60-70 posto OPG-ova nisu ni krenuli u sjetvu pšenice pa siju tek veliki poljoprivredni sustavi. To će svoje pravo, pogubno lice pokazati već nagodinu.
Jer, upozoravaju ratari, u općoj besparici, (gotovo) bankrotu sela, ove se jeseni sijalo vrlo malo, o čemu svjedoče male količine prodanog sjemena, pa su mnogi posegnuli za tavanušom, sijući i bez umjetnog gnojiva, zaštite od korova i bolesti, piše Glas Slavonije.
No, osim besparice, od sjetve je mnoge odvratila i preniska cijena pšenice od 1,00 do 1,05 kn/kg pa se ide na profitabilnije kulture. Uz to, godina je izrazito kišna, a vrijeme ometa pripremu tla za obradu. Iako je sredina studenoga, još uvijek traje sjetva pšenice i s njom se kasni dobrih 10-ak dana... "Kakva sjetva, takva i žetva", jednostavan je zaključak koji nameće zebnju za 2015. i pitanje kakva će ona biti u smislu proizvodnje hrane.
– Ovakva godina i sjetva i sa svojim nastavkom neće donijeti rezultate. Jer, optimalni rokovi su prošli, a sve posijano iza njih, poznato je, donosi slabiji urod i manje prinose. Očekujemo da ćemo 2015. moći samo požeti za kifle, dok za kruh za naše potrebe nećemo imati! - upozorava predsjednik Udruge baranjskih seljaka Baranjska brazda, Petar Pranjić.
Kaže, očekuje se urod pšenice od oko 300.000 tona pšenice, a poznato je da su naše potrebe za tom krušaricom 500.000 do 550.000 tona. Jer, nije posijano ni stotinjak tisuća hektara, točnije oko 70.000 ha, a u najboljim godinama sijalo se i do 200.000 ha. Ovoj situaciji raduju se samo trgovački, uvozni lobiji, spekulanti koji će na umjetan način prikriti nestašicu (domaće) hrane. Na seljaka se baca drvljem i kamenjem što je u besparici prisiljen posegnuti za tavanušom, a njemu ponos i karakter ne dozvoljavaju da ne zasije ništa. No od iduće godine slijedi nam pravilnik o otkupu i kvaliteti pa će, slijedom toga, gotovo sve što rodi ići u stočnu ishranu. Sve je ovo na sliku i priliku naše države i ministarstva. Mljekarstvo su doveli na koljena, sada smo na redu mi ratari - krajnje je pesimističan Pranjić.
U Udruzi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "Život" najavljuju da će proljeće biti jako teško. – Ljudi žive u iluziji da će, ako nisu ove jeseni, u sjetvu na proljeće, no tada će se vidjeti kritična masa u poljoprivredi - kaže predsjednik Udruge Antun Laslo.
A na upit hoće li slabašna sjetva neizbježno nagodinu uroditi pomanjkanjem hrane, Laslo kaže kako ne očekuje nestašicu hrane jer će trgovački, odnosno uvozni lobiji odraditi svoje.
- Hrane će na taj način biti, no pitanje je koje kvalitete, podrijetla i po kojoj cijeni, a spomenuti lobiji iskoristit će situaciju za veliki skok cijena. Ovogodišnjoj proizvodnji hrane u prilog nisu išle ni poplave kod nas i u okruženju i sve to pogoduje trgovačkim lobijima, a domaća proizvodnja stagnira. Posljedice će nagodinu, na proljeće biti katastrofalne - nije optimističan ni Laslo koji poručuje da nam slijedi veliko bolno otrežnjenje.
SeeBiz
Нема коментара:
Постави коментар