среда, 26. новембар 2014.

BUDŽET ZA POLJOPRIVREDU BEZ PROMENA U ODNOSU NA...!

BEOGRAD, 26. novembra 2014. (Beta) - Budžet za poljoprivredu u 2015. godini trebalo bi da iznosi pet odsto državnog budžeta Srbije, kao što je bilo i prethodnih godina, izjavila je u sredu ministarka poljoprivrede Snežana Bogosavljević Bošković.
Ona je novinarima na Sajmu etno-hrane i pića rekla da je još rano da se govori o detaljima budžeta za narednu godinu.

"U svakom slučaju nema sumnje da će Vlada Srbije učiniti sve da pomogne poljoprivredi svim raspoloživim sredstvima", rekla je Bošković.
Ona je podsetila da je ideja Ministarstva poljoprivrede da se 2015. godine subvencije za biljnu proizvodnju dodeljuju domaćinstvima s posedom do 20 hektara, a ne sa 100 hektara koliko je sada.
"Želimo da sredstva agrarnog budžeta trošimo racionalnije i na taj način zaštitimo male proizvodjače i damo im šansu da se i dalje razvijaju", rekla je ministarka poljoprivrede.

Po njenim rečima, domaćinstva sa posedom većim od 20 hektara biće upućivana na druge programe i mere podrške.

(Beta, 26.11.2014)

KOLIKO BOGIĆEVIĆ DUGUJE STOČARIMA? Pogođeno na hiljade stočara širom Srbije...

Eventualni stečaj kompanija u vlasništvu Farmakoma bi mogao da pogodi na hiljade stočara širom Srbije.

Tokom proteklih nekolika godina Šabačka mlekara koja je u većinskom vlasništvu Bogićevića napravila je na stotine miliona dinara dugova prema poljoprivrednicima.
Stočari se plaše će u deljenju stečajne mase ostati kratkih rukava.
Dunđerin Petar iz Žablja ima oko stotinu krava na paši. Po blatu, na + 40 ili na -20 ovaj čovek svakodnevno mora da brine o svojim kravama. Skoro da čizme ne skida ni kada spava. Njegov najveći dužnik je Miroslav Bogićević, većinski vlasnik Šabačke mlekare, koji je nedavno uhapšen.

Tokom perioda od preko godinu dana, uz stalna obećanja da će mu mleko biti plaćeno i pretnje da mu nikad neće biti plaćeno ukoliko ne nastavi da predaje Šabačkoj mlekari, Dunđerin je kao i njegov kolega Željko Lazarević predao na desetine hiljada litara mleka.

Šabačka mlekara im danas duguje 40 odnosno 20.000 evra.

Mada na papiru imaju ogroman novac u vidu dugovanja prema njima, Lazarević vozi auto star preko 10 godina za koji nema novca da kupi nove zimske gume. Đunđerin više nema novca da ulaže u svoje krave, a još manje da vodi sudske sporove.

Krah, i stečaj Bogićevića odnosno Šabačke mlekare znači da će se prvo namiriti najveći dužnici, odnosno država i banke – šta će biti sa dugovanjima prema običnim ljudima, poljoprivrednicima i radnicima - za sada niko ne pominje.

Procenjuje se da Šabačka mlekara, nekada ugledna i poštovana firma prema par hiljada stočara širom Srbije ima dugovanja merena milionima evra.

Stočare ne interesuju avioni kamioni, Rusija, rudnici – njih interesuje samo da dobiju novac koji im duguju. 

B92

SRPSKA ETNO HRANA! Kako pomoći malim proizvođačima zdrave i tradicionalne...

Beograd -- Proizvodnja prehrambenih proizvoda na tradicionalan način je "srpsko zlato" i neophodno je pomoći domaćem malom proizvođaču.

Foto: Tanjug
Ovo je rekao državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine Željko Radošević.
Radošević je, na konferenciji na kojoj je predstavljen Sajam etno hrane i pića, koji počenje sutra i trajaće do 29. novembra na Beogradskom sajmu, istakao da je zaštita geografskog porekla i brendiranje proizvoda veoma važan proces za izlazak ovih prozivoda na zahtevna međunarodna tržišta
Cilj sajma, na kojem će učestvovati oko 350 izlagača sa oko 1.500 različitih prehrambenih etno proizvoda, jeste predstavljanje manjih poljoprivrednih i prehrambenih proizvođača i njihovih proizvoda koje prave na tradicionalan način, kako bi se stvorili novi brendovi i pronašla nova tržišta.

Srbija, smatra Radošević, ima veliki potencijal u ovom segmentu a tradicionalni način proizvodnje, kvalitet, poštovanje međunarodnih standarda i ekskluzivnost proizvoda omogućiće ovim proizvođačima konkurentnost njihovih proizvoda i doneti nova tržišta.
Prema rečima sekretara Udruženja za poljoprivredu Privredne komore Srbije, koja je jedan od sponzora ovog sajma, Nenada Budimirovića, Srbija jeste lider u proizvodnji hrane u CEFTA regionu, ali ukoliko želi da izađe na zahtevna tržišta EU ili arapskih zemalja, mora pomoći malim proizvođačima.
Predstavnik Privredne komore Beograda, koja je takođe sponzor sajma, Velimir Radojević, ocenio je da je Sajam etno hrane i pića u Beogradu najznačajnija manifestacija te vrste ne samo u zemlji već i u regionu.

Osnovna poslovna ideja vodilja Sajma etno hrane i pića sadržana je u radnom sloganu "Utemeljenje robne marke etno proizvoda", što u marketinšskom smislu znači "uvođenje u svet brendova".
Taj proces podrazumeva obezbeđivanje prvo tržišnih i marketinških, a potom i institucionalnih uslova da tradicionalni, autohtoni i proizvodi sa ovdašnjim geografskim poreklom, najčešće pripremani u skladu sa vekovnom tradiciojom, postanu priznate robne marke, brendovi sposobni da pronađu put i opstanu na tržištima, kazala je predstavnik Beogradskog sajma Mirjana Lukić.
Na sajmu će biti predstavljeni domaći proizvođači po regionima, samostalno će izlagati Victoria ruts iz Bugarske, a predstaviće se i izlagači iz Rumunije, Grčke, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Ruske Federacije i Italije, navela je ona.
Manifestacija je, pre svega, namenjena distributerima, nabavljačima hotela i trgovinskih lanaca, vlasnicima restorana, trgovinskih radnji, šefovima kuhinja, profesionalnim gastronomima, kupcima iz inostranstva.
U okviru Sajma etno hrane i pića, tradicionalno će biti organizovan bogat stručan i prateći program, biće upriličena izložba rukotvorina a poslednjeg dana sajma i revija torti.
U cilju prepoznavanja novih srpskih brendova, žiri sastavljen od eminentnih stručnjaka iz ove oblasti oceniće eksponate u 12 robnih grupa i 21 podgrupi i dodeliti diplome i priznanja.

Sajam je otvoren od 10 do 19 sati, za poslovne posetioce ulaz je besplatan a za ostale zainteresovane građane ulaznica košta 250 dinara (za grupne posete 150 dinara). Cena parkinga je 100 dinara po satu.
B92

Ofanziva GMO lobista na Srbiju...

Profesorka Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Gordana Šurlan Momirović izjavila je za Radio televiziju Srbije da "do sada ispitana GMO hrana nije opasna po zdravlje".

Nije zdravo: Miladin Ševarlić
 
- Zbog onih koji ne žele da jedu GMO, proizvodi treba da budu obeleženi - smatra profesorka Šurlan Momirović.
 
Nije opasno?

Glavna kuhinja u kabinetima

Upitan da kaže ko su glavni lobisti za GMO u Srbiji, Ševarlić će kao iz topa:
- Političari! Odgovorni su oni koji vode resore trgovine, poljoprivrede i ruralnog razvoja. U tim sektorima su odgovorni ministri, državni sekretari, pomoćnici ministra, načelnici odeljenja i inspekcije. Ovaj brzopotezni pokušaj promene zakona o GMO vidim kao posipanje pepelom i pokušaj abolicije svih dosadašnjih ministara poljopriprede od 2000. pa do danas, a koji snose zakonsku i moralnu odgovornost zbog stanja u kojem je srpska poljoprivreda danas.
Ona je istakla da se ne može za GMO reći da je opasan po zdravlje i napominje da nije pronađena veza između nekih bolesti i GMO.

- Mi ne možemo ni za jednu hranu reći koja je opasna po zdravlje ili nije. Pa ni za onu hranu koju sada jedemo. Koliko su do sada ispitali, GMO nije opasan po zdravlje - rekla je profesorka Šurlan Momirović.

Na pitanje koliko godina je neophodno ispitivati GMO proizvod pre nego što se nađe na tržištu, profesorka Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu kaže da se protivnici zalažu da se tek posle dve ili tri generacije ljudi taj proizvod nađe na tržištu i uvede u ishranu.

Ipak, podseća da je američka Agencija za lekove tek nekoliko godina ispitivala u laboratoriji proizvode pre nego što su građani počeli masovno da ih koriste. Profesorka Šurlan Momirović napominje da neke bolesti poput steriliteta i kancera nisu dovedene u vezu s konzumacijom GMO. Ona ističe da i među naučnicima postoje podeljena mišljenja i podseća da naši građani još uvek ne mogu da jedu ovu hranu jer je kod nas postoji Zakon o zabrani GMO.

- Građani mogu slobodno da jedu GMO - kaže profesorka i dodaje da bi ta hrana trebalo da bude obeležena na policama radnji, baš zbog onih koji ne žele da jedu takvu hranu.

Sasvim drugo mišljenje o GMO u Srbiji i štetnosti takve hrane po ljude ima profesor Miladin Ševarlić, takođe s Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.

- Ne znam sa kojim argumentima nastupa koleginica jer nisam video da se poziva na konkretna referentna istraživanja. S druge strane, ja bih mogao da ih kandidujem mnogo, recimo ono dr Arpada Pustajia iz 1995. godine. Reč je o vrhunskom stručnjaku koji je decenije posvetio istraživanjima GMO krompira. Na kraju je zaključio da to nije za ljudsku ishranu jer veće konzumiranje GMO hrane u prvoj generaciji, u trećoj povećava opasnost od kancera, a u četvrtoj dovodi do poremećaja reproduktivnosti - kaže Ševarlić za "Vesti".
 

Šta bi rekli da je marihuana?

Poslednji podatak iz 2013. godine, sa kontrole od 1.300 parcela u Srbiji sa kojih je uzeto neobično malo uzoraka, svega 45, pokazalo je da su 42 uzorka bila pozitivna na GMO.
- Zamislite kada bi to bila marihuana? Je li to uspeh? - pita se Ševarlić.
Profesor Ševarlić se poziva i na srpske naučnike koji su se bavili ovom temom.

- Recimo, dr Milenko Stupar je na naučnom skupu u SANU 2013. godine izjavio da genetičari danas znaju kako funkcioniše jedna trećina gena, za drugu trećinu još uvek samo naslućuju, a o poslednjoj trećini još ništa ne znaju. Da li se može bez poznavanja posledica ukrštanja dve trećine gena govoriti o zdravstveno i ekološki bezbednim GMO?

Ševarlić je podsetio da je prvi Zakon o GMO u Srbiji donet 2001. godine, a aktuelni iz 2009. koji zabranjuje i promet i proizvodnju GMO hrane, te da je sada prisutna velika kampanja, lobiranje da se donese novi propisi koji treba da trasiraju put za legalizaciju GMO
Vesti online