среда, 3. децембар 2014.

OTROVI - 3 U 1 INSTANT NAPITCI! Koliko nas truju kroz brze i lake napitke?




Ekstrakti kafe ili instant kafa se naravno pravi od kafe, tako što se otopljive supstance iz kafe izdvoje, oduzme im se voda te tako nastaje koncentrat u vidu kuglica ili praška.

Za ovaj produkt postoje oštra pravila, zabranjeno je dodavati bilo što osim supstanci iz kafe. Ipak, neke instant varijante imaju drugačiji ukus od prave kafe, ali kome to ne smeta ima brzu alternativu za pravu kafu. U instant kafi se nalazi i kofein, osim ako namerno nije izbačen i bez šećera i mleka ovaj napitak ima isto  kalorija kao i normalna kafa.Broj kalorija drastično raste ukoliko se radi o kapućino prašku. 

Pored kafe tu su i šećer i velika količina dodataka kao što su arome, biljne masti i stabilizatori. Iako šećer daje ugodan ukus ovom napitku, daje mu i dodatne kalorije.Istraživanje nemačkog Stiftung Warentest je pokazalo da u istant kapućinu može biti i do 60 odsto šećera ili u 200 ml napitka 4 kocke šećera. 

Ukoliko proizvođač na pakovanju napiše da prašak sadrži sirup glukoze, laktozu, glukozu… radi se o šećeru.U EU su proizvođači primorani ne samo da objave sve sastojke produkta, nego da ih poređaju po njihovom kvantitetu. Ukoliko onda na pakovanju šećer stoji pri vrhu liste, znači da ga ima previše.U prašku su i druge supstance, kao one što dovode do stvaranja mlečne pene, zatim one koje daju ukus (vanile, lešnika, karamele…) i mogu u sebi sadržati aromatizovane šećerne sirupe. 
Kofeina gotovo da nema

Stvarni glavni sastojak kapućina, espresa ili jake crne kafe, uglavnom nedostaje u ovim instant napitcima. Umesto toga, proizvođači mešaju prašak sa instant kafom i tako nastaje prašak koji ima jako mali procent kafe. Neka testirana instant kapućina imaju toliko malo kofeina da se on praktično ne oseti.Late makijato i ledene kafe instanti imaju još više kalorija, jer sadrže još više masti. Pored toga, mnogi prašci ledene kafe se mešaju sa mlekom, tako da se na kraju ima još više kalorija.U svakom slučaju, u zavisnosti od toga koliko praška stavite u svoju šoljicu, uzimate više ili malo manje kalorija. Ukoliko u taj instant napitak dodate i mleko, broj kalorija se još više povećava.Zato je bolje da ukoliko pazite na količinu unesenih kalorija u telo, sami pravite svoj kapućino, da li sa espresom ili običnom kafom. Time vi odlučujete koliko mleka stavljate i da li ćete svoj napitak zasladiti šećerom ili ne, te kolikom količinom šećera.I još jedna važna stvar, izbegavate različite arome, stabilizatore i masti koji su sastavni deo instant napitaka, jer nikako nisu dobri po zdravlje.
 

Ovi su napici puni šećera, glukoznog sirupa te čak i očvrsnute biljne masti te raznih aditiva… Imaju vrlo malo kave pa ih možda i nije najpametnije nazivati kavom.
 Iako prekomjerno uživanje može izazvati simptome psihofizičke ovisnosti i nepoželjne učinke na zdravlje, obična “turska” kava ima i niz prednosti. Bogata je mineralima, prvenstveno manganom i magnezijem, te B3 vitaminom, ima jaka antioksidativna svojstva te pridonosi zdravlju moždanih stanica, štiti od ateroskleroze i nekoliko vrsta karcinoma.
Za instant napitke to ne možemo tvrditi. Sadržaj zrna kave u njima je minimalan, a korišteno zrno lošije je kvalitete jer se većina pozitivnih svojstava gubi tijekom termičke obrade. Pri odabiru kave treba uzeti u obzir da je glavni sastojak ovih napitaka šećer, koji u kombinaciji s biljnom masti, glukoznim sirupom, aromom i ostalim dodacima daje privlačan okus. Hidrogenirana biljna mast može biti izvor štetnih transmasnih kiselina, a polifosfati koji su regulatori kiselosti imaju loš utjecaj na zdravlje kostiju.
Kofein, alkaloid koji uzrokuje budnost, nalazi se u većoj koncentraciji u instant, nego u običnoj kavi. Nije preporučljivo da dnevni unos kofeina prelazi 300 miligrama, a šalica instant kave ima pribilžno 100 miligrama kofeina. Instant kava može uzrokovati i prekomjerno izlučivanje kiseline.
Nescafe ima najmanje kave
Kave je devet posto. Uz prirodne regulatore kiselosti, natrijeve soli limunske kiseline, sadrži i fosfate, a česta konzumacija se ne preporučuje. Prirodno sredstvo protiv zgrudnjavanja. Nije naveden udio šećera.
Alergičari: Oprezno!
Anamaria ima kalijeve i kalcijeve fosfate. Smjesa karotena je prirodno antioksidativno bojilo. Sadrži mliječne bjelančevine pa bi alergičari trebali biti oprezni. Ima 40 posto šećera i samo 12 posto kave.
Ima najviše šećera…
Alergični na mlijeko i laktozu trebaju je izbjegavati zbog mliječnih bjelančevina i mliječnog šećera. Sadrži polifosfate, hidrogeniranu biljnu mast i umjetnu aromu. U Gloriji je 44 čak posto šećera i 10 posto kave.
U Jacobsu je najviše kave
Najviši udio kave, 17 posto, a najmanje šećera 38 posto. Uz glukozni sirup, ima i umjetna sladila, aspartam te acesulfam K, koji su desetljećima predmet rasprava zbog sumnji u kancerogenost.
Prirodno bojilo
Ne piše koliko je šećera. Sadrži samo kalijeve fosfate kao regulatore kiselosti. Ima kvalitetno karotensko bojilo, prirodne emulgatore i sredstvo protiv zgrudnjavanja. Ima samo 14 posto kave.
www.alternativneinformacije.com

VIDEO: GMO menja oblike delovanja da bi ušao u Srbiju!?





Post by Prodajem Kuću u Bačkom Gradištu.

Profesorka Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Gordana Šurlan Momirović izjavila je za Radio televiziju Srbije da "do sada ispitana GMO hrana nije opasna po zdravlje".

Nije zdravo: Miladin Ševarlić
- Zbog onih koji ne žele da jedu GMO, proizvodi treba da budu obeleženi - smatra profesorka Šurlan Momirović.
 
Ona je istakla da se ne može za GMO reći da je opasan po zdravlje i napominje da nije pronađena veza između nekih bolesti i GMO.

- Mi ne možemo ni za jednu hranu reći koja je opasna po zdravlje ili nije. Pa ni za onu hranu koju sada jedemo. Koliko su do sada ispitali, GMO nije opasan po zdravlje - rekla je profesorka Šurlan Momirović.
 

Nije opasno?

Glavna kuhinja u kabinetima

Upitan da kaže ko su glavni lobisti za GMO u Srbiji, Ševarlić će kao iz topa:
- Političari! Odgovorni su oni koji vode resore trgovine, poljoprivrede i ruralnog razvoja. U tim sektorima su odgovorni ministri, državni sekretari, pomoćnici ministra, načelnici odeljenja i inspekcije. Ovaj brzopotezni pokušaj promene zakona o GMO vidim kao posipanje pepelom i pokušaj abolicije svih dosadašnjih ministara poljopriprede od 2000. pa do danas, a koji snose zakonsku i moralnu odgovornost zbog stanja u kojem je srpska poljoprivreda danas.
Na pitanje koliko godina je neophodno ispitivati GMO proizvod pre nego što se nađe na tržištu, profesorka Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu kaže da se protivnici zalažu da se tek posle dve ili tri generacije ljudi taj proizvod nađe na tržištu i uvede u ishranu.

Ipak, podseća da je američka Agencija za lekove tek nekoliko godina ispitivala u laboratoriji proizvode pre nego što su građani počeli masovno da ih koriste. Profesorka Šurlan Momirović napominje da neke bolesti poput steriliteta i kancera nisu dovedene u vezu s konzumacijom GMO. Ona ističe da i među naučnicima postoje podeljena mišljenja i podseća da naši građani još uvek ne mogu da jedu ovu hranu jer je kod nas postoji Zakon o zabrani GMO.

- Građani mogu slobodno da jedu GMO - kaže profesorka i dodaje da bi ta hrana trebalo da bude obeležena na policama radnji, baš zbog onih koji ne žele da jedu takvu hranu.

Sasvim drugo mišljenje o GMO u Srbiji i štetnosti takve hrane po ljude ima profesor Miladin Ševarlić, takođe s Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.

- Ne znam sa kojim argumentima nastupa koleginica jer nisam video da se poziva na konkretna referentna istraživanja. S druge strane, ja bih mogao da ih kandidujem mnogo, recimo ono dr Arpada Pustajia iz 1995. godine. Reč je o vrhunskom stručnjaku koji je decenije posvetio istraživanjima GMO krompira. Na kraju je zaključio da to nije za ljudsku ishranu jer veće konzumiranje GMO hrane u prvoj generaciji, u trećoj povećava opasnost od kancera, a u četvrtoj dovodi do poremećaja reproduktivnosti - kaže Ševarlić za "Vesti".
 

Šta bi rekli da je marihuana?

Poslednji podatak iz 2013. godine, sa kontrole od 1.300 parcela u Srbiji sa kojih je uzeto neobično malo uzoraka, svega 45, pokazalo je da su 42 uzorka bila pozitivna na GMO.
- Zamislite kada bi to bila marihuana? Je li to uspeh? - pita se Ševarlić.
Profesor Ševarlić se poziva i na srpske naučnike koji su se bavili ovom temom.

- Recimo, dr Milenko Stupar je na naučnom skupu u SANU 2013. godine izjavio da genetičari danas znaju kako funkcioniše jedna trećina gena, za drugu trećinu još uvek samo naslućuju, a o poslednjoj trećini još ništa ne znaju. Da li se može bez poznavanja posledica ukrštanja dve trećine gena govoriti o zdravstveno i ekološki bezbednim GMO?

Ševarlić je podsetio da je prvi Zakon o GMO u Srbiji donet 2001. godine, a aktuelni iz 2009. koji zabranjuje i promet i proizvodnju GMO hrane, te da je sada prisutna velika kampanja, lobiranje da se donese novi propisi koji treba da trasiraju put za legalizaciju GMO. 
Vesti online

RUSIJA SMANJUJE UVOZ MESA I MLEKA! Od 07. avgusta od kada su uvedene kontrasankcije kao odgovor...

Rusija je znatno smanjila uvoz mesa i mleka nakon uvođena prehrambenih kontrasankcija u avgustu ove godine.

Za devet meseci ove godine uvoz mesa je smanjen 20 odsto, živine 16, a ribe pet odsto, pokazali su objavljeni podaci Ruske agencije za statistiku (Ros stat) o strukturi uvoza.

U septembru ove godine, u odnosu na isti mesec prošle, pad isporuka mesa svežeg i zamrznutog dostigao je 26 odsto. Uvoz gotovih i konzerviranih proizvoda od mesa porastao je u periodu januar-septembar dva puta u poređenju sa tri kvartala 2013. 

Mleka u prahu je za devet meseci ove godine uvezeno 22 odsto manje nego za isti period prošle. 

Ove godine je za tri tromesečja uvezeno 54 odsto više krompira nego godinu dana ranije, dok je uvoz jabuka, istovremeno, smanjen 14 odsto. Uvoz sirovog šećera za devet meseci ove godine povećan je 40 odsto, belog šećera 3,8 puta, ali je uvoz čokolade smanjen 22 odsto. 

Vrednost uvoza prehrambene robe u septembru je bila 2,9 milijardi dolara, 11,3 odsto manje nego u istom mesecu prošle godine. Ukupno je za tri tromesečja Rusija uvezla hrane u vrednosti 29,7 milijardi dolara, što je 1,7 odsto manje na godišnjem nivou. 

Zabranu uvoza niza prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz SAD, Kanade i zemalja Evropske unije Rusija je uvela 7. avgusta 2014. kao odgovor na ekonomske sankcije tih zemalja Rusiji zbog krize u Ukrajini. Pri tome, isporuke mesa iz Evrope su ograničene od januara 2014. zbog opasnosti od afričke svinjske kuge.
www.novaekonomija.rs