субота, 22. новембар 2014.

BERBA KUKURUZA PRI KRAJU! Rod dobar i kvalitetan - cena niska...

Beograd -- Berba kukuruza je završena na 90 odsto površina, prinosi su rekordni i kreću se oko 7,5 t po hektaru, kaže sekretar Udruženja za poljoprivredu Nenad Budimović.
Foto: Tanjug
"Očekujemo da na površini većoj od milion hektara proizvodnja bude oko osam miliona do 8,5 miliona tona kukuruza", naveo je Budimović, pozivajući se na procene i izveštaje sa terena.
On je dodao da će preostati tri do 3,5 miliona tona kukuruza viška.

Budimović je ukazao da ove godine nema problema sa mikotoksinima koji se uglavnom javljaju u sušnim godinama, a ova godina nije bila takva. Takođe, silosi su dobro pripremljeni za prijem kukuruza.

Pšenica je zasejana na 550.000 hektara, sa prognozom da će biti zasejano oko 600.000 hektara, a poljoprivrednici su se opredelili za veće površine pod pšenicom nego lani, jer je cele godine bila dobra cena te žitarice, kazao je Budimović.
B92

Tajkuni merkaju srpske oranice!

Od 502 preduzeća čiju prodaju je oglasila Agencija za privatizaciju, nove vlasnike bi moglo dobiti oko 300 firmi za koje su investitori iskazali interesovanje.

Foto: Tanjug
U Ministarstvu privrede izbrojali su više od 1.700 pisama sa predlozima za "izvlačenje“ firmi iz krize.
Ponude su stizale od domaćih potencijalnih kupaca, ali su Agenciji pisali i investitori iz Nemačke, Velike Britanije, Mađarske, Bugarske, SAD, Rusije, Austrije, bivših jugoslovenskih republika, ali i iz Kine.
Najbolje šanse da se udome imaće poljoprivredni kombinati, jer se bitka među kupcima vodi oko zemljišta. Visoko se kotira i prerađivačka industrija, ali i mediji, dok je najmanje ponuda stiglo za preduzeća iz oblasti umetnosti, zabave i uslužnih delatnosti.

Ministarstvo privrede je ranije saopštilo da ne može da izađe u javnost sa podacima o potencijalnim novim gazdama, jer želi da sva preduzeća i svi ponuđači imaju jednak status. "Novosti“ su, međutim, imale uvid u spisak 95 preduzeća koja bi trebalo da budu privatizovana po modelu prodaje kapitala. Među njima je veliki broj radio-stanica, banje, "Vršački vinogradi“, "Budimka“, "Porečje“ iz Vučja...

Za poljoprivredni kombinat "Dolovo“ kod Pančeva stiglo je čak 12 pisama zainteresovanosti. Njihovo zemljište merkaju svi "veliki igrači“, a Ministarstvo privrede bi trebalo da se do kraja meseca izjasni čiji predlog za unapređenje poslovanja ove firme je pobedio. Među takmičarima su i Miodrag Kostić, Petar Matijević, Miroslav Mišković... U "Dolovu“ je nekada radilo više od 2.000 ljudi, a kada je kombinat privatizovan 2008. godine, umesto da se pokrene proizvodnja došlo je do rasprodaje imovine i otpuštanja radnika.

Zastupnik kapitala u "Dolovu“, Slobodan Zelenović, kaže da je na prodaju 320 hektara zemlje i napominje da je ovo preduzeće imalo još 600 hektara u svom vlasništvu, ali da su te njive "otete prilikom prve privatizacije“.

Braća Marković su platili samo dve rate i potom su počeli da otuđuju zemlju - priča Zelenović. - To je nedopustivo i mi smo podneli krivične prijave protiv starih vlasnika. Trenutno gajimo 3.000 tovljenika i 200 krava, ali nemamo ništa od mehanizacije. Svu zemlju obrađujemo tako što iznajmljujemo traktore i opremu. Imamo 35 zaposlenih, koji redovno dobijaju platu, prosečno po 32.000 dinara mesečno.

Među najpoželjnijim firmama za privatizaciju je i poljoprivredno preduzeće "Graničar“ iz Gakova. Za njih je stiglo 13 ponuda, od kojih je 11 prihvatljivo. Za vojvođanske oranice zainteresovani su domaći i strani investitori, a obećavaju kako pristaju na sve - spremni su da investiraju, održe postojeću delatnost i zaposle nove radnike.

Radnici se nadaju da će njihov hod po trnju konačno biti zaustavljen. Nisu se usrećili sa prvom privatizacijom, kada ih je kupio Mile Jerković. Uspeli su da ponovo podignu proizvodnju, zapatili više od 20.000 koka nosilja, 3.000 tovljenika, 400 krmača i 300 krava...

Zbog pribojske "Fabrike sedišta“ Agenciji su pisala dva investitora. Koplja su ukrstila jedna italijanska firma i jedna domaća, iz Zemuna. Ovo preduzeće, opterećeno je dugovima, a njihov račun je u blokadi od oktobra 2012.

"Najviše potražuju bivši radnici, koji su fabriku tužili sudu u Strazburu", kaže Dragiša Živković, direktor "Fabrike sedišta“. - Isključena nam je struja zbog neizmirenih obaveza, a samim tim i preduzeće ne radi. Za električnu energiju dugujemo oko 6.000 evra.

Za beogradsku "Tehnohemiju“ sa 55 zaposlenih zainteresovano je sedam kupaca, ali je u uži krug ušlo pet ponuda.
B92

Nemačka goveda našla dom u Srbiji!

Slankamen -- Prvoklasna angus goveda nedavno uvezena iz Nemačke na farmu u Novom Slankamenu, odlično su prihvatila novo stanište.
Vlasnici očekuju brzu popularizaciju zahvaljujući visokom kvalitetu, jedinstvenom ukusu mesa i povoljnom uticaju na zdravlje, ali i profitabilnom uzgoju.
Angus goveda su jedna od najzastupljenijih i najcenjenijih rasa u celom svetu i svakako nova prilika za razvoj srpskog stočarstva, ocenili su predstavnici farme Angus goveda.
Farma u Novom Slankamenu postala je novi dom za više desetina grla angus goveda, koja su u Srbiju "doputovala" iz Nemačke, a inače je svetski najpoznatija rase po kvalitetu mesa.

Pored toga, njihovo meso je prepoznatljivo i po specifično lepom mirisu i ukusu, mekano je i sočno, a uzgoj ove vrste goveda smatra se jednim od najprofitabilnijih uzgoja.

Rasa je decenijama formirana na način kako bi se stvorilo otporno, ranozrelo govedo koje raste na pašnjacima i hrani se pretežno travom, uz dodatak sena u zimskom periodu.
B92

Živinari se udružuju radi opstanka na tržištu!

Žitište -- Vojvođanski živinari trebalo bi da se okupe u asocijaciji uz pomoć koje bi mogli lakše konkurisati za dobijanje novca, ali i da bi zajednički nastupali na sajmu
Foto: Freeimages.com
S obzirom na to da je u opštini Žitište, uprkos poslovnom krahu kompanije "Agroživ”, živinarstvo i dalje prepoznato kao značajan ekonomski potencijal, lokalna samouprava ima nameru da manjim proizvođačima pilećeg mesa omogući što bolje uslove poslovanja u toj sredini.
Iz tog razloga su predsednik opštine Mitar Vučurević i direktor Turističke organizacije Žitišta Stanko Vlaisavljević upriličili sastanak u opštinskom zdanju s dvanaestoro vlasnika živinarskih farmi

Vlaisavljević je tom prilikom rekao da je u ovoj srednjobanatskoj opštini registrovano više od 25 živinara, koji tove od 2.000 do 10.000 pilića u jednom turnusu za potrebe živinarskih klanica s kojima imaju sklopljene ugovore. Po Vlaisavljevićevim rečima, cilj je da se ovdašnji živinari okupe u asocijaciji uz pomoć koje bi mogli lakše konkurisati za dobijanje novca za opremanje farmi, ali i da bi zajednički nastupali na sajmovima. On je upoznao prisutne i s idejom o organizovanju sajma živinarstva, u okviru manifestacije"Čiken fest”, koja se svakog leta održava u Žitištu u slavu pileta.

Jedna od tema sastanka, kako je javio Info-centar opštine Žitište, bili su i problemi s kojima se susreću vlasnici živinarskih farmi. Živinari su predsednika Vučurevića upoznali s nedaćama koje proizlaze iz različitih tumačenja zakona od republičkih inspekcija, između ostalog i Pravilnika o držanju živine u novim montažnim objektima. Kako su naveli, inspekcija smatra da montažni objekti u ostalim delovima Vojvodine ispunjavaju sve standarde, dok je u Žitištu neophodno mnogo toga menjati prilikom njihove izgradnje, čime se poskupljuje tov.

Vučurević je obećao da će u što skorijem periodu zakazati sastanak s predstavnicima republičkih inspekcijskih službi, a ujedno je istakao da lokalna samouprava ima nameru da osnuje radnu zonu, namenjenu za izgradnju živinarskih farmi. Na sastanku je dogovoreno i da opštinski većnik Milenko Čolić tokom narednog susreta upozna živinare s republičkim zakonima i propisima opštine Žitište koji se tiču držanja živine. Čolić je prisutnima predočio i mogućnosti uzimanja u zakup državne zemlje po pravu prečeg.
B92

Zbog stranih investitora proteruju svoj narod oružjem!

Na hiljade pripadnika afričkog naroda Anuak emigriralo je u SAD iz Etiopije i Južnog Sudana kako bi izbegli nasilje, i danas uglavnom žive u Minesoti.

Narod Anuake zovu "nilski ljudi": Žive u savanama i močvarama gde je zemlja izuzetno plodna
 
U zavičaju živi samo oko 100.000 Anuaka, rečnog naroda, koga zovu još "nilski ljudi". Za razliku od okolnih plemena koja žive od uzgoja stoke, oni se bave i stočarstvom i poljoprivredom. Žive u savanama i močvarama gde je zemlja izuzetno plodna.
 
Obožavaju pretke i svetu duhova prinose žrtve. Od 2003. godine izbili su sukobi sa doseljenicima u koje se uključila i etiopska vojska, pa je stradao veliki broj Anuaka.
 
Vlada prisilno raseljava na hiljade Anuaka pošto u regiji Gambela ima dosta vode, pa se zemlja plodna iznajmljuje stranim investitorima, a domaće stanovništvo raseljava u sušna područja. Zvanični vlasnik zemljišta je država, pa lokalna plemena isteruje oružjem. 
Blic online