Na jednom od najvećih sajmova svežeg voća i povrća u
Berlinu, srpski proizvođači nedavno su pokušali da pored Rusije, u koju
već godinama izvozimo, osvoje i tržište Zapadne Evrope.
Vlasnici većih parcela sve se češće opredeljuju za zasade
voća jer je zarada u voćarstvu mnogo veća u odnosu na prihod dobijen od
žitarica i povrća. Pored Ruskog, srpski proizvođači svoju šansu sve više
traže i na tržištu zapadne Evrope.
Pripremila Zorica Sinadinović
Proizvesti
hranu u Srbiji mnogo je lakše nego prodati je i za to zaista dobiti
novac. Zbog toga su proizvođači prinuđeni da stalno traže pouzdane
kupce. Najbolji način je učešće na međunarodnim sajmovima, gde se
ostvaruju prvi kontakti sa potencijalnim partnerima.
Na jednom od
najvećih sajmova svežeg voća i povrća, u Berlinu, srpski proizvođači
nedavno su pokušali da pored Rusije, u koju već godinama izvozimo,
osvoje i tržište Zapadne Evrope. Konkretne dogovore i ugovore očekuju u
narednom periodu.
"Pošto se u 2014. godini očekuju ozbiljni
prinosi i ozbiljne količine jabuke, a posedujemo i sopstvene skladišne
prostore firma se opredelila za prisustvo na sajmu u Berlinu. Ostvareni
su mnogobrojni kontakti iz prostog razloga što je intencija ove firme da
proširuje svoje zasade, količine su ozbiljne, skladište ozbiljno, i
mislim da je jedini mogući način da se izađe na neko tržište krupan
posed", kaže Milan Čapkunović iz firme "Ćirić agro MĐŽ" iz Titela.
Srpski
voćari mogu da konkurišu kolegama iz razvijenih zemalja, ali samo ako
imaju najsavremene zasade poput ovog. To znači da koriste napredniju
tehnologiju proizvodnje i da imaju vrhunski sortiment.
Voće iz
Gornjeg Tavankuta, kraj Subotice, godinama unazad dobro prolazi na
tržištu Rusije. Manje količine izvoze u Mađarsku, Češku, Hrvatsku, a
cilj im je da se probiju na tržište Nemačke i Austrije. Ulaznica se,
kažu, ne dobija tako lako, pogotovo kada zemlju u kojoj je proizvodnja
prati negativan imidž.
"Kad ljudi šalju kamenje sa šljivom ili
cigle sa paprikom, jednostavno kupac će to jednom da kupi i nikada više.
Sebi činimo medveđu uslugu u tom smislu je za sve ostale koji žele da
uđu jednostavno teško ili nemoguće. Mi pokušavamo to da promenimo
vrhunskim kvalitetom, uslovima plaćanja, nekome da damo šansu da proba
srpski proizvod", kaže Vladimir Večić iz preduzeća "Agroprom".
Osim
voća prve klase, koje se prodaje kao sveže, Evropi je sve
interesantnije i ono sušeno. U Vrbasu su instalirali pilot postrojenje u
kojem se dobija sušeno voće sa većim procentom vlage, nego kada se
koristi klasična sušara. Za sada se tu prerađuje 500 kilograma voća
dnevno.
"Kako se interesovanje povećava mi polako povećavamo pogon
mislim da je to i praktično i dobro tako odraditi. Intenzivno tražimo i
ovde i napolju kupce za velike količine, a ako se to ostvari vrlo lako
ćemo povećati proizvodnju", kaže Vaso Lješković iz preduzeća "Sava
Kovačević".
Evica Mihaljević iz firme "Plodovi Srbije" kaže da je
potražnja za sadnim materijalom jako velika i da Srbija treba da traži
svoju šansu i u proizvodnji sadnog materijala.
"Mi znamo da deo
oko Trstenika već 100-150 godina radi taj sadni materijala, ljudi znaju
da rade, kad ih država usmeri to će biti pravi pogodak i mislim da je
ovo tek početak", kaže Evica Mihaljević.
Dok se sitni zasadi zbog
neisplative proizvodnje krče, površine pod savremenim voćnjacima se u
Srbiji povećavaju. Kako nadležni najavljuju povoljne kredite za
unapređenje proizvodnje, trebalo bi očekivati da u zemlji uskoro bude
još zasada sa sistemima za navodnjavanje i protivgradnim mrežama.
Нема коментара:
Постави коментар